Nesvakidašnji čovek

Alena Stupar: Potrebno je više ulagati u nauku

Alena Stupar

Odnos prema nauci u Srbiji se menja, ali previše sporo. Kako bi je unapredili, osim ulaganja treba omogućiti mladim naučnicima da razvijaju svoje karijere, ali i osnažiti veze između nauke i privrede, zaključci su naučnice dr Alene Stupar, rodom iz Selenče.

Naučna je saradnica na Naučnom institutu za prehrambene tehnologije u Novom Sadu. Osnovne, master i doktorske studije završila je na novosadskom Tehnološkom fakultetu na Katedri za biotehnologiju i farmaceutsko inženjerstvo. Usavršavala se na univezitetima u Bolonji, Lajdenu, Lisabonu.

Za svoj doktorat na temu „Sušenje i ekstrakcija lista sremuša (Allium Ursinum L.) u cilju dobijanja funkcionalnih proizvoda sa bioaktivnim potencijalom“, dobila je godišnju nagradu Privredne komore Srbije za doktorske radove čija rešenja mogu da se primene u privredi i doprinose razvoju nauke, ekonomije i društva u celini. Jedna je od tri ovogodišnje dobitnice prestižne nagrade – Nacionalne stipendije u „Za žene u nauci“ koja se dodeljuje najtalentovanijim mladim naučnicama za realizaciju značajnih naučnih istraživanja. Ova nagrada dodeljuje se od 2010. godine i do sada se prijavilo 600 naučnica, od kojih je samo 35 imalo priliku da razvija sopstvena istraživanja.

„Divan je osećaj kada dobijete priznanje kao što je Loreal-UNESCO „Za žene u nauci”. Iako je konkretno u pitanju nacionalna stipendija, program „For woman in science” i njegov značaj u naučnoj zajednici je prepoznat u celom svetu. Divan je osećaj kada baš vi budete nagrađeni“, kaže Alena Stupar u razgovoru za Storyteller.

Fokus vašeg interesovanja je ekstrakcija biokativnih komponenti iz biljaka. Ova metoda bi mogla da smanji upotrebu nekih toksičnih rastvarača. Da li se neki rezultati vaših istraživanja već primenjuju u industriji?

 Alena Stupar:  Primenom „zelenih” rastvarača i savremenih ekstrakcionih tehnika značajno se smanjuje upotreba organskih, često toksičnih rastvarača, smanjuje se negativni uticaja na životnu sredinu i povećava se selektivnosti procesa ekstrakcije ciljnih jedinjenja. Odabirom „zelenog” rastvarača i savremenih ekstrakcionih tehnika kao što ekstrakcije uz pomoć ultrazvuka, mikrotalasna ili visokopritisna ekstrakcija, i podešavanjem parametara ekstrakcije, dobijamo biljne ekstrakti koji su potpuno bezbedni, sa visokim sadržajem bioaktivnih komponenti, a koji se dalje mogu inkorporirati u različite prehrambene ili farmaceutske proizvode.

Neki od ovih načina ekstracija se koriste na industrijskom nivou. A sami ekstrakti nalaze svoju primenu u prehrembenim, dijetetskim, farmaceutskim i kozmetičkim poizvodima.

Imali smo nekoliko uspešnih saradnji sa privredom, uglavnom je to bilo bazirano na poboljšanju već postojećih prehrambenih proizvoda.

Istraživali ste lekovita dejstva sremuša, kamilice, kantariona, maslačka. Koliko vas inspiriše narodna medicina?

 Alena Stupar:  Narodna medicinska praksa i tradicija često daju ideje za nova istraživanja. Međutim, treba imati u vidu da narodna medicina često nema znanstveno dokazanu efikasnost, tako da se savremena farmaceutska istraživanja koriste kako bi se proverila njihova delotvornost i sigurnost. Interakcija između narodne medicine i savremenih naučnih istraživanja može doprineti razvoju novih, efikasnijih lekova i terapija, ili unaprediti opšte zdravstveno stanje konzumiranjem određenih biljnih porizvoda ili preparata.

Vi ste jedna od osoba koji svojim radom stvaraju budućnost. Možete li da nam kažete kako bi trpeza budućnosti mogla da izgleda? 

 Alena Stupar:  Na hranu budućnosti verovatno će uticati napredak tehnologije i promene u društvu. Poslednjih godina, tržište funkcionalne hrane postalo je jedno od najbrže rastućih sektora svetskog tržišta prehrambenih proizvoda. Osim povećane potražnje za funkcionalnu hranu, koja osim nutritivnih svojstava ima i pozitivan uticaj na očuvanje zdravlja i prevenciju razvoja bolesti, potrošači se sve više opredeljuju i za hranu proizvedenu bez dodataka veštačkih aditiva. I verujem da će se ovaj trend i dalje nastaviti, da je tendencija da se veštački aditivi zamene prirodnim, traže se alternativi izvori proteina.

Ali više će biti promena u smislu razvoja i primena novih tehnologija, nego u nekoj značajnoj promeni što se tiče svakodnevnih namirica. Prehrambena industrija na svetskom nivou ulaže značajna sredstva u razvoj novih tehnologija koje se zasnivaju na principima zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine sa jedne strane, i razvoju novih, pre svega funkiconalnih proizvoda sa druge strane.

Da li hrana zasnovana na biljnoj bazi može danas u potpunosti da zameni ishranu koja podrazumeva i životinjske proizvode?

 Alena Stupar:  Da, hrana zasnovana na biljnoj bazi može da zameni ishranu koja podrazumeva i životinjske proizvode. Međutim, da bi se potpuna osigurale potrebe organizma, potrebno je kombinovati različite vrste biljnih namirnica kako bi se obezbedile sve potrebne hranljive materije. Takođe, u nekim slučajevima može biti neophodno uzimati dodatne suplemente kako bi se nadoknadile neke hranljive materije koje su teško dostupne ili nedovoljno prisutne u biljnoj hrani.

Za neke ljude može biti teško postići odgovarajuću ravnotežu hranljivih materija bez uključivanja životinjskih proizvoda u ishranu, pa se preporučuje konsultacija sa lekarom pre početka takvog režima ishrane. Iako znam ljude koji odlično fukncionišu i prija im vegetarijanski/veganski način ishrane, ja lično preferiram ishranu bogatu proteinima iz mesa.

Alena Stupar je između ostalog dobitnica nagrade Loreal-UNESCO „Za žene u nauci”.

Da li je u Srbiji nauka dovoljno na ceni? Šta bi moglo da se promeni u odnosu prema nauci?

 Alena Stupar:  U Srbiji nauka nije dovoljno na ceni, što se može videti po i dalje niskom ulaganju u istraživanje i razvoj. Odnos prema nauci se menja poslednjih godina, ali jako polako. Da bi se unapredila nauka u Srbiji potrebno je povećati ulaganje u ovu oblast, kao i omogućiti mladim naučnicima da rade na projektima i razvijaju svoje karijere. Takođe je potrebno i osnažiti veze između nauke i privrede, kako bi se bolje iskoristila naučne dostignuća u praksi.

Sa kojim svojim dostignućem ste najponosniji?

 Alena Stupar:  Od profesionalnih dostignuća svakako bih izdvojila priznanje kao što je Loreal-UNESCO “Za žene u nauci”. Smatram da je ova nagrada potvrda uspešnosti ne samo za godinu kada je stipendija dodeljena, već mog celokupnog dosadašnjeg naučnog istraživanja.

Šta vas motiviše da se svojim poslom bavite predano, istrajno i pasionirano?

 Alena Stupar:  Nova saznanja do kojih dolazimo kroz istraživanja, rešavanje problema i izazova sa kojima se susrećemo, razvoj i unapređenje proizvoda i tehnologija.

Imate li šta da poručite mladim naučnicama i naučnicama koji tek treba da menjaju svet?

 Alena Stupar:  Karijera u nauci nije laka, ali svakako je vredna da uložite svoje vreme i trud, ako je to što volite i čime želite da se bavite, samo napred.

Foto: Foto Mrvica i privatna arhiva sagovornice

O autorovi/ke & O autoru/ki

Sanja Đorđević

Neskromno mogu reći da mi je specijalnost - slušanje. Krasim se titulom diplomiranog novinara, iako je ovaj poziv mnogo više od profesije, to je sklop ličnosti, odnosno manija. Volim debatu, grubu muziku i štrudle s makom.

Pridaj komentár & Dodaj komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.