Kultura drugačija

Kako izgleda negovanje slovačkog identiteta u zemljama EU

Procenjeno je da 1,3 miliona Slovaka živi van svoje matice što je otprilike petina populacije Slovačke republike. Koliko dijaspori je dostupno obrazovanje, informisanje i negovanje jezika i kulture zavisi od broja Slovaka koji u toj zemlji žive ali i od toga da li su oni autohtona manjina. 

Po starom popisu iz 2011. godine, Slovaka u Srbiji je bilo 52.750, što ovu zemlju svrstava na sedmo mesto po broju Slovaka u svetu. Ukoliko pogledamo samo Evropu, Srbija je na četvrtom mestu, posle Nemačke gde živi 58.000 Slovaka, Austrije sa 63.000, Velike Britanije sa 129.000 građana. Prirodno je da najviše Slovaka van matične zemlje u Evropi živi u Češkoj, odnosno njih 148.000. Međutim, procenjuje se da u Sjedinjenim Američkim Državama živi oko 654.000 Slovaka, podaci su Kancelarije za Slovake u dijaspori. 

Dijaspora by Sanja Đorđević

U Španiji takođe postoji slovačka zajednica koja broji oko 12.000 ljudi. Na samom istoku ove zemlje, u gradu Hirona sedište je Slovačko-španska unije. Na njenom čelu je Lenka Đađova.

„Fokus naše institucije je na svim kulturnim elementima. Aktivni smo u širenju slovačkog jezika, pisanju knjiga, čitanju bajki. Takođe, organizujemo i letnje kampove za sve generacije sa ciljem razvoja slovačkog jezika. Oni se održavaju i u hotelu, ali i na plaži ili na planini,“ navodi Đađova.

I u Luksembrugu – zemlji veličine Bačke i sa brojem stanovnika poput Crne Gore (oko 640.000) živi čak 882 Slovaka. Jedna od njih je i Viera Šeligová Hughes koja je pre deceniju osnovala neprofitno udruženje Slux. 

„Slovaci koji žive ovde doselili su se uglavnom u prethodnih 20 godina. Mnogi rade u evropskim institucijama, ali ne svi. Mnogi od nas imaju decu koja su rođena ovde,“ objašnjava kratko naša sagovornica. 

Nevladine organizacije kao institucije

Postojanje prava na nacionalni savet, odnosno instituciju čiji je zadatak negovanje manjinske kulture se može smatrati više privilegijom nego pravilom u Evropi. Tu rupu uglavnom popunjavaju ovakva udruženja. Osim Slux-a u Luksemburgu ne postoji nikakva organizacija koja se bavi ovim pitanjem, a najbliža veza sa maticom im je u Holandiji, objašnjava Viera Šeligová Hughes. 

„Mi zvanično pripadamo Slovačkoj ambasadi u Holandiji. Sarađujemo sa Konzulatom Slovačke u Briselu. Svaka aktivnost vezana za Slovake svodi se na našu organizaciju. Nismo zadovoljni sa činjenicom da nemamo ambasadu ovde, ali Luksemburg je mala zemlja, pa recimo i da ima smisla,“ navodi ona. 

Šeligová Hughes dodaje da je to šteta jer bi veze između ove dve zemlje mogle da se izgrade vrlo lako, biznisi bi mogli da sarađuju, a i slovačka umetnost bi mogla da bude dostupnija.

Ulogu nacinalnog saveta u Španiji igra upravo Slovačko-španska unija. Osim objavljivanja knjiga, bave se i učenjem slovačkog, razmenom studenata, ali i pomaganjem kompanija da dođu na špansko tržište, navodi Lenka Đađova.

„Od 2021. godine počeli smo novi projekat u kome posećujemo Maticu slovačku u Martinu. Smatramo da je ona ima odlične osnove za stvaranje i širenje slovačke kulture. Šteta što nemamo člana Matice slovačke u Španiji,“ objašnjava ona. 

Maternji kao strani jezik

Obrazovanje na slovačkom jeziku ne postoji ni u jednoj ni u drugoj zemlji, ali je učenje ovog jezika dostupno. Đađova kaže da članovi njene unije mogu da uče slovački tokom cele godine. 

Prvi dečiji folklorni ansmbl u Luksemburgu „Sluxáčik“ / Foto: Blog Cyklus krajania

„Učenje je moguće nedeljno, mesečno, kvartalno ili godišnje, uživo ili onlajn. Takođe organizujemo vikend kurseve i letnje i zimske kampove. Godine nisu važne, ali svaki učenik mora da bude član Unije,“ navodi Đađova.

U Luksemburgu samo đaci Evropske škole, između ostalih, mogu učiti i slovački, na primarnom i sekundarnom nivou.

„To su uglavnom deca oba roditelja Slovaka. Fokus je na slovačkom jeziku i književnosti,“ objašnjava Šeligová Hughes.

Mediji koji okupljaju zajednicu

Kada je u pitanju informisanje, Slovaci u Španiji se mogu informisati samo na većinskom jeziku. Slovačko- španska unija ima dobru saradnju sa medijima, navodi Lenka Đađova.

„Mi smo glas Slovačke u Španiji na različite načine. Sarađujemo dobro sa novinarima, televizijama i radio stanicama,“ kaže ona. 

Ne postoje zvanični slovački mediji ni u Luksemburgu, ali za zajednicu i o zajednici govori blog Cyklus krajania. Viera Šeligová Hughes dodaje da zajednicu povezuje i privatna fejsbuk grupa, a tu je i novonastala inicijativa za slušanje. 

„Radio program se zove Audiosyncrasies i posvećen je slovačkoj i češkoj muzici. Emituje se na  Radio ARA, a moderator je Peter Bella koji je nekada radio kao radio prezenter u Slovačkoj,“ govori Šeligová Hughes. 

O autorovi/ke & O autoru/ki

Sanja Đorđević

Neskromno mogu reći da mi je specijalnost - slušanje. Krasim se titulom diplomiranog novinara, iako je ovaj poziv mnogo više od profesije, to je sklop ličnosti, odnosno manija. Volim debatu, grubu muziku i štrudle s makom.

Pridaj komentár & Dodaj komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.