Medijska laboratorija

Predizborna kampanja – mala škola medijske pismenosti

medijska pismenost

Predizborna kampanja u Srbiji je i ove godine pokazala da je u javnoj sferi i medijima prisutna agresivna i senzacionalistička komunikacija i poplava lažnih vesti, što ima veoma negativne posledice po pojedince i drištvo. Upravo zato medijska pismenost kao veština razumevanja medijskih sadržaja, kako njihovih korisnih i važnih elemenata, tako i onih koji su neprofesionalni i potencijalno manipulativni postaje glavni alat i faktor u borbi protiv negativnih posledica agresivne javne i medijske komunikacije.

Iako tokom predizborne kampanje koju je u okviru monitoringa medijskog izveštavanja Novosadske novinarske škole pratio i analizirao i portal „FakeNews tragač“ upravo sa aspekta lažnih vesti, nije bilo puno lažnih vesti na temu izbora. To što su one izostale „ne znači da kampanja sama po sebi nije bila manipulativna“, navodi se u Zborniku radova o kampanji u tradicionalnim medijima i društvenim mrežama Novosadske novinarske škole.

Redakcija Tragača tokom monitoringa pregledala je 191 naslovnu stranu domaćih dnevnih novina (svih sem Sportskog žurnala i Mađarsoa) za vreme predizborne kampanje. U više od trećine izdvojenih naslova uočen je neki vid prekršaja Kodeksa novinara Srbije, pri čemu je prednjačio Informer, navodi se u istraživanju NNŠ u kojem se konstatuje da „je mahom reč o uvredljivom diskursu i etiketiranju, a retko o faktografskim lažima koje bismo faktografski mogli da oborimo.“

medijska pismenost
Stefan Janjić / Foto: N1

„Svaka predizborna kampanja može da posluži kao mala škola medijske pismenosti, tj. prilika da pokušamo da raspoznamo prikriveno oglašavanje, pristrasno izveštavanje, ali i demagogiju i druge vrste logičkih grešaka u javnom predstavljanju kandidata”, kaže Stefan Janjić, glavni i odgovorni urednik portala „FakeNews tragač“ koji namenjen medijskim profesionalcima, edukatorima, budućim novinarima, kao i svim građanima koji žele da se priključe borbi protiv dezinformisanja.

Kada posmatramo medijsku pismenost u kontekstu nedavnih protesta u Beogradu i već gradovima Vojvodine i Srbije, Janjić naglašava da je medijsku pismenost najbolje uvežbavati komparativnom metodom, onda kada možete da uporedite dobro i loše, aktivno i pasivno, profesionalno i neprofesionalno izveštavanje.

“Veći deo televizijske publike nije imao tu priliku za vreme demonstracija, budući da je sa kanala koji imaju nacionalnu frekvenciju servirana samo jedna, pristrasna i propagandističa verzija događaja“, dodaje on.

Najslabija karika u lancu medijske pismenosti u predizbornoj kampanji

Ukoliko se izbori sprovode slobodno, bez prisile i podmićivanja, biranje opcije nikada nije savršeno racionalna odluka, lišena emocija, smatra Stefan Janjić, dodajući da je loše kada se takve odluke donose isključivo na osnovu inata i besa, ili s druge strane slepe ljubavi prema određenom kandidatu ili stranci.

“Veliki deo predizbornih medijskih strategija posvećen je upravo tome: da svoj izbor učvrstimo i zacementiramo snažnim emocijama. Otuda i forsiranje krajnje osetljivih tema poput migrantske krize ili lečenja obolele dece u inostranstvu. Teško je proceniti koliko je opšti nivo medijske pismenosti imao uticaja na ishod ovih izbora, budući da za merenje medijske pismenosti ne postoji precizna metodologija, niti uticaj medijske pismenosti jasno možemo razdvojiti od drugih uticaja i markirati ga. Uz to, postoji opravdan strah da jedan deo birača svoju odluku nije doneo slobodno – a ako za određenu stranku glasate iz straha ili zbog novca, sasvim je svejedno koliki je nivo vaše medijske pismenosti”, kaže Janjić.

Ana Jaškova / Foto: iz arhive A.J.

Ana Jaškova, predsednica Asocijacije slovačkih novinara, smatra da su ljudi koji stoje iza ovogodišnje izborne kampanje savladali pravila medijske manipulacije.

„Ostalo je samo da pretpostavljamo da će „korisnici“ kampanje bez kritičkog sagledavanja uzmati sve što im se nudi. Glorifikacija gluposti koje smo imali prilike da vidimo, govor na nivou trogodišnjeg deteta, koji pretpostavlja da onaj ko konzumira informacije nema veće mentalne sposobnosti, poluinformacije i dezinformacije … Naravno, tu je bila i cenzura“, kaže Jaškova i nastavlja niz najslabijih karika u kontekstu medijske pismenosti i predizborne kampanje:

„Tu je i očekivana dominacija vladajuće stranke u svim državnim komercijalnim i javnim medijima. Opstrukcija rada i ponašanje prema novinarima koji postavljaju pitanja koja nisu sastavljena u kabinetu predsednika, hapšenja i obračuni sa novinarima itd. Pionirski koraci u mobilizaciji tzv. botovske vojske na društvenim mrežama u cilju komunikacije sa mlađom populacijom.“

Ovi jeftini i izmanipulisani glasovi stigli su danas na naplatu, kada je zdravstveni sistem propao, a broj žrtava najveći od početka epidemije. I ne zaboravimo na strah. Strah pobeđuje nad integritetom, koji mobiliše uslovljenu vojsku da podrži ovu abominaciju moći.

Ana Jaškova

Ona podseća, po njoj, i na najjaču zloupotrebu pandemije i stanja u javnom zdravstvu i ekonomiji u korist „jeftinih“ glasova.

„Tako je „narod“ pričao o „Vučićevim 100 evrima“, „Vučićevim respiratorima“ i slično. Ovi jeftini i izmanipulisani glasovi stigli su danas na naplatu, kada je zdravstveni sistem propao, a broj žrtava najveći od početka epidemije. I ne zaboravimo na strah. Strah pobeđuje nad integritetom, koji mobiliše uslovljenu vojsku da podrži ovu abominaciju moći.“

 Lažne vesti i kako ih prepoznati

Najezda lažnih vesti i teorija zavera  posebno sa pojavom pandemije koronavirusa koja je „pogodovala“ za predizborno treniranje građana i predizbornu kampanju je na neki način pokazala da mnogo građana i građanki ne razaznaju lažne vesti od pravih, istinitih.

FakeNews Tragač je pripremio elektronski Vodič za borbu protiv lažnih vesti, koji pruža mnogo korisnih saveta u oblasti verifikacije sadržaja sa društvenih mreža i rizičnih sajtova.

Lažne vesti koje plasiraju domaći mediji uglavnom su veoma jednostavne, osmišljene bez komplikovanih manipulativnih tehnika i naprednih alata. Prepoznaćete da je nešto sumnjivo po bajkovitoj polarizaciji, u kojoj su jedni akteri uvek pozitivni, vredni, mudri i zaštitnički nastrojeni, dok su drugi izdajice, prevaranti, lopovi, lažovi i neprijatelji”, savetuje Stefan Janjić kako prepoznati lažnu vest.

Prepoznaćete da je nešto sumnjivo po bajkovitoj polarizaciji, u kojoj su jedni akteri uvek pozitivni, vredni, mudri i zaštitnički nastrojeni, dok su drugi izdajice, prevaranti, lopovi, lažovi i neprijatelji.

Stefan Janjić

„Danas postoji i čitav niz alata koje možemo koristiti za detekciju manipulacija (Google i Yandex nude obrnutu pretragu fotografija, Quetext nudi analizu plagiranih tekstova, a Photoforensics analizu fotomontaža), ali naši najistaknutiji tabloidini mediji nemaju potrebe da se upuštaju u komplikovane manipulacije, budući da imaju izuzetne rezultate i na osnovu laži koje se mogu smisliti za pet minuta”, dodaje on.

Pročitajte i BAČKI PETROVAC: Javno zdravlje – privatne informacije o kovid-19

Ana Jaškova medijsku pismenost posmatra kao put do formiranja vlastitog kritičkog filtera.

“Pod uslovom ako medijsku pismenost učimo od ranog uzrasta, ugradićemo svoj vlastiti kritički filter koji će nam pomoći u tome. Ako se počnemo ozbiljno baviti štetnim medijskim sadržajima, medijskim navikama kod dece i mladih, tehničkim veštinama i produkcijom medijskog sadržaja, načinima komunikacije na nivou građana – državnih zvaničnika, mediji će postati sredstvo, a ne pretnja” smatra Jaškova.


Projekat LABORATORIJA ODGOVORNOG I KREATIVNOG NOVINARSTVA, koji realizuje portal „Storyteller“ finansijski podržava Kancelarija za Slovake u dijaspori (ÚSŽZ). Stavovi izraženi u ovom projektu ne održavaju nužno stavove ÚSŽZ.


Želite da dobijate zanimljive članke od Storytellera u mejlu? Prijavite se za newsletter.

About the author

Vladimíra Dorčová Valtnerová

Volim život, novinarstvo i digitalno vreme. Zato sam i postala transmedijalna pripovedačica. Pre toga sam od 2013. do 2017. bila odgovorna urednica nedeljnika „Hlas ljudu“ i njegovog online izdanja. Od januara 2009. do februara 2013. bila sam koordinatorka Odbora za informisanje Nacionalnog saveta slovačke nacionalne manjine. U periodu od 2005 – 2008 radila sam kao novinarka, urednica i voditeljka u slovačkoj redakciji TV Vojvodina.
Od oktobra 2008 do aprila 2013 bila sam predsednica Asocijacije slovačkih novinara. Od 1995 – 2000 i 2010 – 2012 bila je članica redakcije omladinskog časopisa „Vzlet“. Dobitnica sam Godišnje nagrade časopisa „Vzlet“ za 2002. godinu, nagrade „Vladimir Dorča“ za 2013. godinu, "Jan Makan st." za 2016., koje dodeljuje Asocijacija slovačkih novinara i godišnje nagrade NDNV-a za izveštavanje u medijima na jezicima nacionalnih manjina i za interkulturalnost u medijima za 2017. U sadašnjosti sarađujem sa časopisom "Nový život" kao članica redakcije, i sa organizacijama, kao što je Nezavisno društvo novinara Vojvodine, čija sam članica, Novosadskom novinarskom školom, časopisom "Politikon" i dr. Sa porodicom živim, stvaram i radujem sa životu u Magliću.

Add Comment

Click here to post a comment

Komentár

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.

PODKAST

PREDLOŽI TEMU

PoTYkajme si! PODCAST

PoTYkajme si! PODCAST

PODKAST Storyteller

PODPORA V ROKOCH 2022-2025 – PODRŠKA U 2022-2025.

E-KNIHA ZADARMO!

PODKAST „Na ivici“

PARTNERI