Odnos vremena provedenog u neplaćenom radu između muškaraca i žena u Srbiji je u izuzetnoj neravnopravnosti. Tako, muškarci u proseku rade dva sata dnevno poslova oko kuće, dok kod žena taj broj ide od tri ipo do osam sati dnevno, u zavisnosti od toga da li imaju decu i kog su ona uzrasta i gde žive. Zadatak rodno odgovornog budžeta opštine je da omogući infrastrukturu koja bi rasteretila građane neplaćenog rada i na taj način otvorila prostor da se oni zaposle, privređuju i stvaraju prihod opštini.
Prosečna nezaposlena osoba u Bačkom Petrovcu je stara od 20 do 39 godina. Završila je srednju školu, Slovakinja je, protestantske veroispovesti, u braku je i ima decu. Nije se selila van svog rodnog mesta, nema decu koja idu u vrtić, a ukoliko ih ima, ona ne idu u obdanište. Zna jedan strani jezik, koristi računar, uglavnom ima vozačku dozvolu. U nekom trenutku u svojoj prošlosti bila je zaposlena, u polovini slučajeva ima prihode iz drugih izvora. Ona živi u domaćinstvu kojem nedostaje 50% prihoda. U polovini slučajeva je vlasnica, ili suvlasnica kuće, ali ne i imanja i automobila. Nema ušteđevinu, kredit i fond za „crne dane“. O finansijama odlučuje zajednički sa mužem. Ona nema utisak da može da utiče na odlučivanje u svojoj mesnoj zajednici, niti u opštini, a naročito ne u državi.Ovaj profil rezultat je istraživanja o nezaposlenim ženama u Bačkom Petrovcu sprovedeno 2008. godine.
KAKO SE REŠAVA OVAJ PROBLEM
Briga o drugima, kućni poslovi, priprema hrane, briga o deci, prevoz ukućana, poslovi su koji uglavnom oduzimaju vremena domaćicama koje umesto da rade za novac, za njihov trud ne dobijaju nikakvu naknadu. Ove poslove može da reši rodno odgovorni budžet opštine, koji bi teret funkcionisanja zajednice prebacio na svoja pleća.
Kao što smo već pisali, rodno odgovorni budžet uzima u obzir interese žena i muškaraca, koji su angažovani na poslovima neplaćenog kućnog rada. Svakako da su žene u manje zavidnom položaju s obzirom da, prema rodnoj analizi UN Women iz 2021. godine, žene rade 40% više neplaćenog kućnog rada nego muškarci.
Ukoliko je cena neplaćenog rada žena, na osnovu istraživanja koje je Akademija ženskog preduzetništva sprovela pre 14 godina u okviru rodne analize budžeta za opštinu Bački Petrovac, bila je 220 evra na mesečnom nivou, danas neplaćen rad žena iznosi 545 evra mesečno što na republičkom nivou predstavlja 19% BDP. Drugim rečima, doprinos žena rastu BDP je 19% koji se ne vrednuje i ne uvažava, a to što je najalarmatnije da se isti ne nadoknađuje, objašnjava direktorka Akademije ženskog preduzetništva mr Jana Hudecova Zabunov .
„Obaveza države kao i lokalne samouprave je da finansira i obezbedi usluge sistema socijalne zaštite u koju spadaju usluge staranja o deci, o seniorima, o osobama i o deci sa smetnjama u razvoju, usluge prevoza u okviru naseljenih mesta s obzirom da javni prevoz koriste prevashodno žene i deca kao i druge usluge koje su u kompetenciji opštine,“ navodi ona.
Naša sagovornica dodaje i da lokalna samouprava koja je rodno neodgovorna je i sama na gubitku jer žene zbog nepostojanja usluga socijalne zaštite, ili usluga koje bi ih rasteretile od poslova u i oko kuće, prisiljene su da ostanu kod kuće i rade posao koji, naravno, nije plaćen. Sa druge strane, od plaćenog rada žena, korist bi imali kako žene, njihove porodice tako i sama opština koja bi obezbeđivanjem znamenskih usluga omogućila ženama da se zaposle, i samim tim bi opština obezbedila dodatni priliv u budžetsku kasu od poreza na prihode zaposlenih žena, odnosno svih lica zaposlenih na teritoriji opštine Bački Petrovac.
MEĐU PRVIMA POČELI- GDE SMO SADA?
Bački Petrovac je zapravo jedna od pionirskih lokalnih samouprava, koja je kao prva zakoračila u proces rodnog budžetiranja pre više od 14 godina.Takođe je jedna od prvih, koja je usvojila Akt o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou. Princip rodne ravnopravnosti integrisan je u sam Statut Opštine, kao i u aktove Mesnih zajednica predmetne opštine. Osnovan je i Savet za rodnu ravnopravnost kao deo savetodavnog organa SO Bački Petrovac koji je takođe rezultat projekta „Vodič za rodno budžetiranje na lokalnom nivou – Vojvođanski model“ koji je Akademija ženskog preduzetništva realizovala uz podršku UNIFEM-a (danas UN WOMEN).
Savet je osposobljen da nastavi proces integracije rodnih principa u javne politike, budžet i strateška dokumenta na lokalnom nivou pri čemu je uloga Saveta da predlaže mere, inicijative, predloge rešenja te principe rodne ravnopravnosti integrisati u sve aspekte života, bilo političkog, ekonomskog, kulturnog, društvenog, u oblast zdravstva, predškolskih ustanova, socijalne politike i sično, navodi Zabunov Hudecova.
„Od značaja je da Savet bude inicijator mera koje bi rasteretili žene od neplaćenog kućnog rada. Gore pomenuti projekat od pre 14 godina stavio je akcenat na neophodnost ulaganja i povećanje kapaciteta u predškolske ustanove, u program za staranje seniora kao i dece i odraslih sa smetnjama u razvoju. Takođe je ukazao na potrebu ulaganja u oblasti rodno-odgovornog lokalnog ekonomskog razvoja kroz podršku programa za buduće i postojeće preduzetnice i mlade ljude,“ objašnjava ova stručnjakinja.
Međutim, pre dve godine ukinuta je stavka u domenu rodne ravnopravnosti i lokalnog ekonomskog razvoja kojom je Opština Bački Petrovac sufinasirala poslovni inkubator i edukativno-informativne programe za preduzetnice u razvoju.
„Predlog iz prošle godine, koji možemo klasifikovati kao rodno odgovorni, bio je naš zahtev opštinskoj upravi da se planiraju budžetska sredstva za osnivanje Fonda za žene i mlade do 35 godina, sa fokusom na razvoj turizma i ugostiteljskih objekata budući da je zapravo turizam bio najviše pogođen krizom i pandemijom što se naravno odnosilo i na opštinu Bački Petrovac,“ objašnjava ova stručnjakinja koja je kao članica Opštinskog veća za turizam, ugostiteljstvo i rodnu ravnopravnost i inicirala ovaj zahtev. Predlog nije bio prihvaćen, a Hudecova Zabunov je 31. januara ove godine dala ostavku na tu poziciju.
ŠTA SVE MOŽE BITI RODNO ODGOVORNO U BUDŽETU
Uzevši u obzir da žene u Srbiji u proseku provedu četiri ipo sata u toku radnog dana na neplaćen posao (muškarci neplaćene poslove rade ispod dva sata), dok se u selima ovaj broj penje na pet sati kod žena (kod muškaraca je i dalje dva sata), rodno odgovoran budžet doprineo bi da tome da na primer žene ne selu imaju više vremena da posvete učenju. Na selu, žene dnevno uče u proesku 0,2 sata, dok se u gradu ovaj broj penje na 0,67 sati, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Hudecova Zabunov navodi da ukoliko je nešto i urađeno po pitanju rodne odgovornosti budžeta Bačkog Petrovca, onda će se isto reflektovati u povećanju kapaciteta predškolskih ustanova te će svi roditelji imati mogućnost da upišu svoje dete u predškolsku ustanovu.
„Ukoliko bi budžet bio rodno odgovoran, u tom slučaju Centar za socijalni rad ili drugi akteri kao što su lokalne nevladine organizacije, imali bi kapacitet da organizuju i obezbede program geronto-domaćica, staranje o deci, o odraslim sa smetnjama u razvoju, staranje o unučadi i sl. za sve porodice koje su za pomenute usluge zainteresovane čime bi rasteretili žene koje svojim neplaćenim radom zapravo „finansiraju“ gore navedene usluge,“ objašnjava ona i dodaje da iste opština može bez problema finansirati iz svog budžeta.
Ukoliko postoji rodno odgovoran budžet, onda bi lokalni ekonomski razvoj i njegovi instrumenti kao što je, primera radi, poslovni inkubator i program podrške preduzetništvu žena i dalje funkcionisali uz podršku Opštine Bački Petrovac, dodaje.
RODNO ODGOVORAN BUDŽET – BOLJITAK ZA SVE
U vojvođanskom modelu rodnog budžetiranja rodna ravnopravnost se eksplicitno vidi u funkciji razvoja opštine, a razvoj opštine se vidi u funkciji povećanja opšteg stepena rodne ravnopravnosti. Mr Zabunov Hudecova objašnjava da se ona vidi ne u dokumentima, već u njihovoj primeni.
„Rodna ravnopravnost želi da vidi ravnopravno učešće žena i muškaraca, ali s obzirom na rodne stereotipe i diskriminaciju žena u političkom, ekonomskom, društvenom, kulturnom i ostalim sferama života, nije dovoljno da žene budu podjednako zastupljene, već da imaju realan glas koji mogu slobodno koristiti bez da imaju strah za sebe i svoju porodicu,“ navodi.
Ona dodaje i da je nepohodno da žene imaju jednak uticaj na donošenje ključnih odluka na lokalnom, pokrajinskom i republičkom nivou, da imaju pristup finansijskim i drugim resursima, da imaju mogućnost i da o istim odlučuju i da imaju koristi.
„Zato je važno da Opština Bački Petrovac suštinski podrži primenu standarda rodne ravnopravnosti. Jeste, Bački Petrovac ima predsednicu opštine ali je pitanje do koje mere je ona autonomna i do koje more može da odlučuje u interesu građanki i građana opštine Bački Petrovac,“ zaključuje Hudecova Zabunov.
Pridaj komentár & Dodaj komentar