Društvo

Ekološki pokret Padine upozorava na moguću ekološku i zdravstvenu katastrofu zbog otvaranja rudnika peska

rudnik peska u Padini

U neposrednoj blizini naseljenog mesta Padina u opštini Kovačica u toku su radnje oko otvaranja kopa, odnosno rudnika peska, koje kod velikog broja stanovnika ovog banatskog sela izaziva bojazan zbog moguće ugroženosti kolonije ptica pčelarica i tekunica, strogo zaštićene životinjske vrste u Srbiji, ali i zbog mogućeg nepovoljnog uticaja na pijaću vodu. Na ovu situaciju već mesecima upozorava Ekološki pokret Padina, koji pokušava da alarmira i lokalnu samoupravu i celokupnu javnost. Rukovodstvo opštine Kovačice se za sada oglušuje o apele EKOP-a.

“I nakon tri meseca od podnošenja zahteva građana za sazivanje zbora građana mesne i opštinske vlasti se nisu udostojile da građanima daju odgovor na pitanja koja su navedena u zahtevu”, objavili su pre dva dana članovi pomenute ekološke organizacije na svojoj zvaničnoj Facebook stranici i dodali: „U petak, 23. oktobra u nedeljniku “Hlas ljudu” je osvanuo plaćeni oglas od strane Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine u kojem obaveštavaju građane da je investitor Unogradnja VV podneo zahtev za odlučivanje o potrebi izrade Studije uticaja projekta Ekploatacije peska na parceli 1909/240 KO Padina na životnu sredinu. Na osnovu ovog oglasa može se zaključiti da je investitor od mesnih i opštinskih vlasti dobio potrebne saglasnosti.”

Aktivisti EKOP-a smatraju da je otvaranje rudnika peska u neposrednoj blizini naseljenog mesta problematično iz više razloga. Kao prvi navode problem sa pijaćom vodom, odnosno to što se pomenuta parcela za eksploataciju peska nalazi u neposrednoj bliizni glavnog sistema bunara kojim se cela Padina snabdeva pijaćom vodom.

„Kao što je poznato, glavni problem tokom istorije Padine bio je upravo nedostatak pijaće vode“, podsećaju aktivisti. „Vekovima unazad ljudi su se iseljavali iz Padine upravo zbog nedostataka vode, o čemu svedoče zapisi iz arhiva Austrougarske, pa na ovamo.“

Oni podsećaju i na sve veći deficit pijaće vode, odnosno na to da naučnici predviđaju još katastrofalnije prognoze u vezi sa rezervama pijaće vode. „Naravno da zato postoji nimalo zanemarljiva doza straha oko potencijalnih problema sa vodom u Padini, a koji mogu da nastanu kao uzrok otvaranja rudnika u neposrednoj blizini bunara“, smatraju naši sagovornici.

Inače, vodovod u Padini je u rad pušten polovinom 70. godina prošlog veka i u to vreme je i u značajnoj meri usporena tzv. eksploatacija peska, odnosno građevinskih materijala koja je po rečima sagovornika iz EKOP-a polovinom 80. godina u potpunosti stala zbog pojave savremenih građevinskih materijala.

„Na tom mestu su se u početku stvorile divlje deponije koje su kasnije očišćene. Poslednjih nekoliko godina je na ovim prosotorima evidentna „poludivlja“ deponija građevisnkog otpada, sa tendencijom da postane legalna deponija građevinskog otpada, što dodatno komplikuje situaciju oko pomenutog mikrolokaliteta“, smatra EKOP.

Pisali smo i na temu „BAČKI PETROVAC: Javno zdravlje – privatne informacije o kovid-19

Na višeslojnost problema oko ponovne eksploatacije peska u najavi ukazuju i drugi razlozi koje nabrajaju ekološki aktivisti iz Padine:

  • Stanište zaštićenih vrsta: Duž parcele planirane za iskop peska prostire se greben na kome se nalaze mnogobrojna gnezda pčelarica zaštićenih ptica selica. Tokom pokušaja iskopa peska bez potrebnih dozvola prošle godine, uništene su jazbine tekunica. Na susednoj parceli se i dalje nalaze jazbine tekunica. Na spornu parcelu za ekploataciju se naslanja parcela koja se nalazi u okviru staništa zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta KOV-11.
  • Aero zagađenje: Padina se nalazi na obodu Deliblatske peščare i tokom cele godine ovde duva košava. Svi znamo šta se dešava kada se skine površinski sloj zemlje i otvori pesak. Količina sitnih čestica peska u vazduhu će sigurno imati uticaj na kvalitet vazduha, tu se otvara pitanje respiratornih bolesti, uticaja sitnih čestica peska na širokolisne poljoprivredne kulture. Još jedna stvar koju treba napomenuti je da je transport peska planiran kroz neseljeno mesto Padine. Zagađenje vazduha predstavlja jedan od najznačajnijih rizika po zdravlje koji ugrožava sve kategorije stanovništva.
  • Uticaj buke na ljudsko zdravlje: Parcela za iskop se nalazi na 100m od najbližih naseljenih kuća. Buka koju proizvodi teška mehanizacija iznosi od 96 do 107dB a dozvoljeni nivo buke za zone naselja iznosi od 50dB tokom dana a 45dB tokom noći.
  • Uticaj teške mašinerije na infrastrukturu naseljenog mesta Padina i opštine Kovačica: Transport peska je na osnovu elaborata planiran kroz naseljeno mesto. Lokalna putna infrastruktura nije namenjena za transport robe velikih gabarita.

Foto: EKOP


Želite da dobijate zanimljive članke od Storytellera u mejlu? Prijavite se za newsletter.

O autorovi/ke & O autoru/ki

Vladimíra Dorčová Valtnerová

Volim život, novinarstvo i digitalno vreme. Zato sam i postala transmedijalna pripovedačica. Pre toga sam od 2013. do 2017. bila odgovorna urednica nedeljnika „Hlas ljudu“ i njegovog online izdanja. Od januara 2009. do februara 2013. bila sam koordinatorka Odbora za informisanje Nacionalnog saveta slovačke nacionalne manjine. U periodu od 2005 – 2008 radila sam kao novinarka, urednica i voditeljka u slovačkoj redakciji TV Vojvodina.
Od oktobra 2008 do aprila 2013 bila sam predsednica Asocijacije slovačkih novinara. Od 1995 – 2000 i 2010 – 2012 bila je članica redakcije omladinskog časopisa „Vzlet“. Dobitnica sam Godišnje nagrade časopisa „Vzlet“ za 2002. godinu, nagrade „Vladimir Dorča“ za 2013. godinu, "Jan Makan st." za 2016., koje dodeljuje Asocijacija slovačkih novinara i godišnje nagrade NDNV-a za izveštavanje u medijima na jezicima nacionalnih manjina i za interkulturalnost u medijima za 2017. U sadašnjosti sarađujem sa časopisom "Nový život" kao članica redakcije, i sa organizacijama, kao što je Nezavisno društvo novinara Vojvodine, čija sam članica, Novosadskom novinarskom školom, časopisom "Politikon" i dr. Sa porodicom živim, stvaram i radujem sa životu u Magliću.

Pridaj komentár & Dodaj komentar

Click here to post a comment

Komentár

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.