Na konkurse za medijske projekte Stara Pazova, Bački Petrovac i Kovačica su ove godine iz budžeta izdvojili tek deseti deo iznosa u POREđenju sa prošlom godinom. Smanjenjem izdvajanja za javno informisanje, lokalni mediji POSTAJU ugroženi, a građani i građanke ostaju uskraćeni za informacije od javnog značaja.
Za sufinansiranje medijskih projekata Opština Bački Petrovac izdvojila je ove godine 600.000 dinara što je svega 9% u poređenju sa prošlogodišnjom sumom. Najviše novca od konkursa (500.000 dinara) otišlo je mediju Novi radio Petrovec.
Stara Pazova je takođe izdvojila svega deseti deo od sredstava koji su planirani prošle godine, odnosno četiri miliona dinara. Rok za prijavu na konkurs je završen krajem jula, međutim, nismo uspeli da pronađemo rezultate konkursa.
Opština Kovačica spada u one lokalne samouprave koje su najviše stanjile budžet za informisanje. Izdvojeno je svega 4% u poređenju sa prošlogodišnjim iznosom. Milion dinara podeljeno je na tri medija, među kojima je i Udruženje građana “Oko info” koje dobilo sredstva i van konkursa.
Naime, pored 270.000 dinara za proejkat “101 godina nasleđa: Zuzana Halupova – slika o vremenu”, ovo udruženje je dobilo 1,1 milion dinara za usluge uređenja opštinskog sajta i društvenih mreža, pokazuje istraživanje Asocijacije lokalnih i nezavnisnih medija “Local Press”.
Sredstva van konkursa u vrednosti celog konkursa dobila je i Radio televizija Opštine Kovačica (RTV OK) za radijsko izveštavanje na rumunskom, slovačkom i mađarskom jeziku o aktivnostima predstavnika lokalne samouprave, kao i ustanova i organizacija čiji je rad vezan za opštinu, otkriva Snežana Milošević iz “Local Press-a”.
RTV OK kao javno preduzeće ne može da konkuriše na medijske konkurse lokalnih samouprava. Tako se može objasniti zašto su im sredstva dodeljena van konkursa.
Ipak, zanimljivo je što se ovaj mediji i dalje vodi kao javno preduzeće čiji je osnivač Opština Kovačica u Agenciji za privredne registre (APR). Po Zakonu o javnom informisanju (Član 39), lokalna samouprava ne može biti izdavač medija. Proces privatizacije medija u Srbiji je zvanično završen 2015. godine.
Na sajtu RTV OK poslednje vesti objavljene su u septembru ove godine. Poslednja objava upućuje na novi sajt gde se kao osnivač medija navodi Udruženje građana – Medija centar Kovačica. I javno preduzeće i udruženje građana uredno su registrovani na APR-u.
Od transparentnog ka neprozirnom
Nažalost, Stara Pazova, Kovačica i Bački Petrovac, nisu jedinstvene po naglom padu izdvajanja za medijske konkurse, pokazuje istraživanje “Local Press-a”. Ova organizacija je analizirala odnos planiranih i dodeljenih sredstava za medijske konkurse u toku ove godine. Od 145 lokalnih samouprava, samo trećina je ispoštovala svoje budžetske odluke, dok su svi ostali dodelili manje od petinu planiranog budžeta za medije na konkursima.
Tanja Maksić iz Balkanske istraživačke mreže (BIRN) navodi da je zvanično objašnjenje za srozavanje novca za medijske konkurse to da su mnoge lokalne samouprave prešle na privremeno finansiranje zbog sprovođenja lokalnih izbora, te da su budžeti generalno manji.
“Osim sprovođenja lokalnih izbora, moja druga zabrinutost je to što se može desiti da su preostala sredstva zapravo preusmerena na neke druge vidove finansiranja medija koja beže od očiju javnosti”, kaže Tanja Maksić.
Snežana Milošević iz “Local Press-a” podseća da nisu sve lokalne samouprave imale izbore, pa samim tim ni to ne može biti pravo objašnjenje.
Istraživanje “Local Press-a” pokazuje da je svega 58% planiranih sredstava lokalnih samouprava za medije dodeljeno kroz projektno finansiranje, dok je ostatak dodeljen na drugačiji, manje transparentan način.
Urednica portala Autonomija.info Branka Dragović Savić izražava zabrinutost jer manje transparentni načini finansiranja od konkursa, otvaraju prostor za finansiranje propagande. Ovu pojavu primećuje već nekoliko godina unazad.
“To je posledica namere vlasti da medije koristi isključivo kao propagandističke platforme, kroz nakaradne primene medijskih zakona, te nepostojanje nezavisnih institucija koje bi imale mehanizme nadzora nad trošenjem javnih sredstava namenjenih za javno informsianje”, navodi Dragović Savić.
Lokalni mediji suočavaju se s dvostrukim udarom: značajnim smanjenjem sredstava na javnim konkursima i kašnjenjem u njihovom raspisivanju. Tanja Maksić objašnjava da je uzrok kašnjenja – kašnjenje usvajanja Pravilnika o projektnom sufinansiranju.
“Usvajanje Pravilnika je delimično kasnilo i zbog komentara Koalicije za slobodu medija, jer smo imali brojna pitanja i predloge za unapređenje tog dokumenta”, navodi.
Snežana Milošević kaže da je do septembra dodeljeno svega 43% sredstava lokalnih samouprava za medije. Zbog toga je Ministarstvo informisanja i telekomunikacija izvršilo pritisak na lokalne čelnike i do novembra su baš sve lokalne samouprave raspisale konkurse.
“To znači da je trebalo 10 godina da se ispoštuje ono što je planirano Zakonom o javnom informisanju i medijima – a to je projektno sufinansiranje kao osnovni model”, objašnjava Milošević.
Branka Dragović Savić podseća da je projektno sufinansiranje model od koga zavise mnogi mediji, naročito lokalni. Najranjiviji su mediji koji izveštavaju na manjinskim jezicima i oni koji nisu konkuretni u tržišnim uslovima. S druge strane, neretko se dešava da se javni konkursi nameštaju, pa lokalna sredstva dobijaju mediji koji pokrivaju širu teritoriju.
“Tako imamo nacionalne medije, među kojima su i najogavniji tabloidi koji promovišu nasilje, koji pleve lokalne budžete po brojnim opštinama i gradovima. Ne samo da se time ne unapređuje lokalno informisanje, nego se i flagrantno narušava javni interes”, objašnjava Dragović Savić.
Ko snosi najveće posledice?
Najveći korisnici sredstava lokalnih samouprava za informisanje su upravo lokalni mediji, kojima je otežano da se finansiraju na komercijalan način jer je tržište reklama ograničeno, objašnjava Tanja Maksić.
Snežana Milošević primećuje trend pada količine sredstava koja su usmerena ka nezavisnim medijima. U takvim uslovima, kako bi držali “glavu iznad vode” lokalni nezavisni mediji skraćuju svoje troškove, što utiče na kvalitet informisanja. Zbog toga, najveće posledice osećaju sami građani i građanke, koji ostaju uskraćeni za javni interes.
Branka Dragović Savić se slaže i dodaje da posledice medijskog mraka na koncu snose svi građani i građanke.
“Lokalni mediji koji svoj posao rade profesionalno i nisu zavisni od političkih čimbenika zapravo su jedini zaštitnici prava i sloboda građana, posebno u okolnostima urušenih institucija koje su potčinjene vladajućim političkim strankama”, navodi.
Dragović Savić dodaje da je odnos vlasti prema informisanju zapravo najbolji pokazatelj njihovog odnosa prema građankama i građanima i njihovim pravima.
“Odgovorno i profesionalno javno informisanje ključno je za kreiranje kritičke javnosti, bez koje nema demokratskog društva, ni demokratskih institucija. U medijskom mraku je onda sve dozvoljeno, pa i različiti vidovi marginalizacije, pritisaka, čak i nasilja. A to može biti posebno opasno u multietničkim zajednicama”, upozorava Dragović Savić .
Pridaj komentár & Dodaj komentar