Najtransparentnije lokalne samouprave u 2022.godini su Novi Pazar, Sombor i Sokobanja, Bački Petrovac na 39. mestu, a Kovačica na 142. mestu od 145 mesta, pokazuju rezultati ovogodišnjeg istraživanja Lokalnog indeksa transparentnosti (LTI 2022) koje je na današnjoj konferenciji za medije predstavila Transparentnost Srbija.
Bački Petrovac u 2022. godini ima 53 poena, četiri više u odnosu na 2021. i porast transparentnosti od 8.2%, dok Kovačica ove godine beleži samo 25 poena, trinaest manje u odnosu na prošlu godinu i pad od 34.2%. Kovačica se tako, uz Bujanovac, Knić, Sečanj, Koceljeva i Preševo, nalazi na dnu lestvice, sa manje od 30 poena.
U izveštaju se, između ostalog, kao primer dobre prakse navodi primer službenog glasila sa spiskom objavljenih odluka na opštinskom sajtu Bačkog Petrovca.
Prosečni indeks transparentnosti gradova i opština u Srbiji u 2022. iznosi 49 poena – jedan poen više u odnosu na prethodnu godinu, i tri poena više u odnosu na 2020. Iako se iz godine u godinu beleži napredak, prosek je ipak i dalje nizak, ocenio je Nemanja Nenadić, programski direktor TS. Ilustrovao je to rezultatima po kojima je skoro polovina (49%) opština poboljšala rezultat ali je čak kod 46% lokalnih samouprava zabeležen pad.
“Transparentnost je jedan od uslova za vladavinu prava. Danas smo svedoci urušavanja vladavine prava na globalnom nivou, ali upravo su rezultati ovog istraživanja dokaz da se i na lokalnom nivou mogu uložiti napori da se građanima obezbedi nesmetan pristup informacijama, i postići rezultati“, rekla je Šenli Pinčoti, direktorka Kancelarije za demokratski i ekonomski razvoj misije Agencije za međunarodni razvoj (USAID) u Srbiji, uz čiju podršku je TS i ove godine sprovela istraživanje.
Poverenik za informacije od javnog značaja Milan Marinović naveo je da je od početka ove godine zabeležen trend da najviše žalbi Povereniku stiže na rad lokalnih samouprava, oko 35 odsto, što je značaj porast u odnosu na celu prethodnu godinu (manje od 20%). Podsetio je da u Srbiji više od 40 odsto svih organa vlasti čine mesne zajednice, i da više transparentnosti i proaktivnosti građanima omogućava da lakše dođu do potrebnih i tačnih informacija.
Prosek transparentnosti neprekidno raste od 2015, kada je TS uradila prvo istraživanje, ali imamo fluktuacije, rekao je Zlatko Minić iz TS. Ove godine, naveo je, 67 opština je zabeležilo lošiji a 71 bolji rezultat nego u prethodnoj godini. Imamo i one koji stalno opstaju na vrhu, kao što su tri prvoplasirane opštine.
Što se tiče kategorija, minimalni rast transparentnosti je zabeležen u četiri oblasti, od kojih su značajne pomena „Javne rasprave i javni konkursi“ – sa 44,3% na 54,7%. Pad je zabeležen takođe u četiri oblasti a najveći je u slučaju „Informatora o radu” (sa 51,9% na 41,7%. Za razliku od prošle godine, kada je u oblasti javnih nabavki zabeležena najveća usklađenost sa merilima transparentnosti, ove godine je došlo do naglog pada (sa 95,5% na 72,6%), što je direktna posledica primene novog Zakona, jer naručioci više nisu u obavezi da informacije objavljuju na svom sajtu, već samo na Portalu javnih nabavki, što su mnoge JLS i uradile.
Najmanja transparentnost je i dalje u oblasti „Skupština i veće”, što ukazuje da proces donošenja odluka na lokalnom nivou i dalje nije adekvatno zaštićen od koruptivnih rizika.
Transparentnost Srbija od 2015. godine koristi novu metodologiju za ocenjivanje i rangiranje jedinica lokalne samouprave na osnovu indeksa transparentnosti – LTI. Indeks je zbir pozitivnih poena dobijenih iz indikatora koji podrazumevaju analizu sajtova, dokumenata, odgovora dobijenih na zahteve za slobodan pristup informacijama i neposredan uvid u funkcionisanje uprave, odnosno uslužnih centara, kao i podataka dobijenih od drugih organa. U 2015, 2019, 2020, 2021. i 2022. godini ocenjene su i rangirane sve opštine, gradske opštine i svi gradovi, a u 2017. godini uzorak od 15 gradova i opština.
Pridaj komentár & Dodaj komentar