NEUSPEH JE SASTAVNI DEO POSLA, MOŽE DA SE DESI UVEK I SVAKOME. IPAK, O NEUSPEHU SE NERADO I RETKO PRIČA, A STRAH DA NEĆE USPETI MNOGI NAVODE I KAO RAZLOG ZBOG KOJEG SE NE ODLUČUJU ZA POKRETANJE VLASTITOG POSLA.
Do pre četiri godine Nemanja Živković iz Novog Sada radio je kao pomoćnik diektora u jednoj kompaniji. Kada se obim posla smanjio, Nemanja je dobio otkaz. U tom trenutku živeo je kao podstanar, pripremao svadbu i nije imao ušteđevine. Isto veče napravio je spisak stvari koje je potrebno da uradi u naredna tri meseca. Planirano je ostvario i za kraće vreme, a potom i otvorio marketinšku agenciju “Funky marketing”.
“Potpisao sam ugovor sa jednim klijentom, pa drugim i to je krenulo svojim tokom. Ja sam zapisao šta treba i uradio osnove. Znao sam da mora da bude akcija i da nemam vremena da se sažaljevam. Kod nekoga neće biti tako i to je opet u redu” – govori Nemanja Živković.
🎧 Poslušajte REFLEKTOR, Storytellerov podkast, u kojem svake druge srede govorimo o preduzetništvu i dobrim poslovnim idejama na lokalu. 👇
Nemanja kaže da živimo u društvu u kojem ne postoji kultura neuspeha. Loše odluke, greške u radu, pa i zatvaranje posla često se doživljavaju kao “kraj sveta”. Navodi primer poslovne mreže Linkedin gde se uglavnom piše samo o uspesima. Zato klijentima savetuje da otvoreno govore o putu koji ih je doveo do dobre pozicije u kojoj se trenutno nalaze.
“Kažem im da treba da se vidi kako su stigli do liderske pozicije, kakva je bila putanja uspeha. Sasvim je u redu da kažete “probali smo nešto novo, nismo uspeli, hajde da pokušamo drugačije”. Tako se približavate i svojim kupcima, ali i drugim preduzetnicima, jer svi mi pravimo greške” – smatra naš sagovornik.

Nemanja primećuje da današnje generacije preduzetnika mnogo lakše prihvataju neuspeh nego ranije, spremniji su da nekoliko puta počnu ispočetka samo da dođu do postavljenog cilja. Iz iskustva govori da je u slučaju neuspeha pritisak veliki, pa je potpuno normalno kada neko odluči da odustane.
“Sećam se neuspeha koji mi se desio dok sam radio u kompaniji. Pod pritiskom rada, napravio sam grešku zbog koje smo izgubili bitnog klijenta. Nekoliko meseci sam imao smanjenu platu, ali je meni taj period bio pakao, jer je pritisak od strane klijenta bio jako veliki” – priča Nemanja.
“Padni opet. Padni bolje” (Samjuel Beket)
U razvijenijim zemljama preduzetnici i preduzetnice, koji su već imali neuspešan poslovni pokušaj, lakše će dobiti kredite od banaka. Na neuspeh se gleda kao na priliku za učenje, kako se napravljene greške ne bi ponovile. Iz teških perioda u poslovanju uči se strpljenje i razvijaju nove veštine, a u svemu treba pronaći i pozitivnu stranu, kaže psihološkinja Jovana Jovanović.

“Neuspeh ne treba posmatrati kao trajno stanje, što se u preduzetništvu često dešava. Treba videti šta iz toga pozitivno može da se izvuče, da li je to neka lekcija, promena ili savladavanje nove veštine” – dodaje Jovana.
Nemanja Živković dodaje da nije uvek potrebno učiti samo iz vlastitih grešaka, jer iako je u poslu neuspeh normalan i očekivan, niko ga baš ne priželjkuje.
“Ne treba na to da gledamo kao da hoćemo po svaku cenu da doživimo neuspeh da bismo stigli do uspeha. Sve više imamo nataloženog znanja od drugih i na osnovu njihovog iskustva možemo neke stvari da radimo pametnije” – kaže Nemanja.
Osećaj stida i osuda javnosti razlozi su zbog kojih će mnogi radije prećutati nego pričati o greškama ili neuspehu u poslu. Na taj način se stvara neralna slika o preduzetništvu i moglo bi se pomisliti da je put do uspeha lagan i bez poteškoća. A nije.
“Kada se u društvu potencira i preuveličava uspeh, to ljude, koji dožive neuspeh, dovodi u još goru situaciju i još više se osećaju loše” – zaključuje psihološkinja.
Kako na pravi način prihvatiti neuspeh i greške u poslu?
Zdrav odnos prema neuspehu važan je i za mentalno zdravlje. Tiče se to podjednako i onih koji razvijaju vlastiti posao, ali i zaposlenih. U većini preduzeća svaka greška ili neuspeh biće kažnjeni, ali će izostati odgovarajuća psihološka podrška.
Jovana Jovanović kaže da su zaposleni, koji rade u podržavajućoj radnoj sredini, znaju kako da se nose sa stresom, greškama i neuspehom, motivisaniji za rad. Tehnološke kompanije su prve prepoznale značaj edukacije i psihološke pomoći zaposlenima.
“Mi još nismo razvijeni na svetskom nivou kada je u pitanju mentalno zdravlje. Potrebno je da shvatimo da psihološka podrška zaposlenima nije potrebna samo kada se desi problem, već je potreban kontinuiran rad kako bi oni bili pripremljeni da, šta god se desi, reaguju pravilno” – ističe ova psihološkinja.
Kada se prihvati na pravi način, neuspeh može biti motiv, a ne prepreka. Jovana savetuje da se je u tim situacijama potrebno preuzeti odgovornost i popraviti ono što je moguće. Ako ne može da se popravi, to je zatvoreno poglavlje i treba krenuti ispočetka.
“O neuspehu, kada se desi, treba iskreno razgovarati. U preduzetništvu je uvek važan timski rad, pa ako jedan pogreši, to će se timski ispraviti, ali ako ceo tim napadne osobu, samo se stvara još veći problem. To može, takođe, biti razlog zbog kojeg ljudi ćute o neuspehu” – kaže Jovana Jovanović.
Pridaj komentár & Dodaj komentar