Od 8. marta 1857. godine kada su žene zaposlene u industriji tekstila demostrirale ulicama Njujorka zbog loših uslova rada, do ravnopravne zastupljenosti žena u politici i na tržištu rada prošao je dugačak i trnovit proces koji još nije završen. Međunarodni praznik žena sveo se na banalnosti, poput kupovine poklona i cveća, koje uglavnom žene daju drugim ženama, dok muškarci poput Pontija Pilata, u ovoj borbi „učestvuju“ kupovinom ruže ili karanfila.
Jednak pristup obrazovanju, zaposlenju, jednake plate i uslovi rada, zasnovani su na konceptu egoističnog altruizma, koji kaže da će „meni biti bolje ako svima bude bolje“. Pospešivanje jednakosti u društvu jeste upravo zadatak rodno odgovornog zasnovanog budžeta (ROB).
Šta je ROB?
Prema definiciji Saveta Evrope rodno budžetiranje predstavlja „uvođenje principa rodne ravnopravnosti u budžetske procese. Ono podrazumeva rodno zasnovanu procenu budžeta, uključivanje rodne perspektive na svim nivoima budžetskog procesa i restrukturiranje prihoda i rashoda radi unapređenja rodne ravnopravnosti.“
Rodno budžetiranje nisu posebni budžeti za žene i muškarce, niti su to posebni i specifični programi za žene. Ono nije ni jednaka raspodela budžetskih sredstava u smislu 50% za žene i 50% za muškarce. Žene i muškarci su po zakonu ravnopravni, ali su njihove društvene pozicije i potrebe različite, navode iz Zavoda za ravnopravnost polova Vojvodine.
Rodno odgovorno budžetiranje je alat koji traži da se proces kreiranje javnih politika reorganizuje. Budžet je najvažniji instrument javne politike, jer sve dok se nešto ne finasira, ne može biti sprovedeno i rezultati se ne mogu očekivati. Ono što se finansira je prioritet, ono što se ne finasira nije prioritet, navodi sociološkinja Višnja Baćanović iz nestranačkog, nevladinog i neprofitnog udruženja „Ženska vlada“.
„Na primer, ako mi kažemo da nam je prioritet natalitet, a ulažemo najviše sredstava u beogradski metro ili rekonstrukciju stadiona, onda znamo da nam je infrastruktura, odnosno fudbal prioritet,“ objašnjava naša sagovornica.
Rodno odgovorno budžetiranje je primena rodne analize na budžet. Analizom se utvrđuje gde postoji neravnopravnost i gde je potrebno ograničiti je ili gde je u određenom sektoru bitno da se obuhvati rodna dimenzija problema, navodi Baćanović iz „Ženske vlade“.
„Ako govorimo o zapošljavanju, muškarci i žene nisu jednako zaposleni. Rodna analiza nam govori gde je problem i koji je uzrok, da bi znali na koji način da ga rešavamo,“ kaže ona.
Zašto je rodno budžetiranje važno?
Iz Zavoda za ravnopravnost polova Vojvodine navode da budžet pokazuje kako vlada planira svoj novac, kako ga raspoređuje i troši. Dakle, ono na neki način odražava prioritete i vrednosti vlade. Prioriteti utiču na raspodelu sredstava – ko će šta dobiti i pod kojim uslovima i čije potrebe i interesi će biti zadovoljeni. Baćanović dodaje da ROB menja živote ljudi. Ono je zamišljeno da poveća vezu između ciljeva i rezultata i budžeta, samim tim povećava i transparentnost.
„Da vi tačno znate, ako je uloženo 100 dinara iz budžeta, što je novac svih nas, da se tačno zna zašto je tih 100 dinara uloženo i šta smo mi time postigli,“ navodi Baćanović dodajući da se potrebe ljudi vrlo razlikuju i zavise od toga da li su muškarci ili žene, žive na selu ili u gradu ili pripadaju odeđenoj kategoriji ljudi.
„Moja prva plata“ kao primer
„Nama rodne analize govore da je jako veliki problem kršenje Zakona o radu od strane poslodavaca u privatnom sektoru, koji jako otežava usklađivanje roditeljstva i zaposlenja. U budžetu bi se onaj rodno odgovorni deo, ogledao kroz povećane finasije za inspekciju rada, kampanju protiv diskriminacije mladih žena na tržištu rada, pregovore sa poslodavcima i tome slično,“ navodi naša sagovornica iz „Ženske vlade“.
Ona dodaje da je primer dobre prakse projekat „Moja prva plata“ jer se dešava da devojke sa masterom rade u prodavnici kineske robe, za šta je dovoljna srednja škola. Budžetsko odvajanje za „Moju prvu platu“ omogućilo je da se visoko-kvalifikovane mlade žene povežu sa poslodavcem, odrade praksu i povećaju mogućnost da se zaposle u struci, objašnjava Baćanović.
ROB se primenjuje dovoljno jer ide postepeno
„Fenomenalno ide. Zakonom o budžetskom sistemu su svi budžetski korisnici obavezani da ROB uvedu u programsku dimenziju budžeta do 2024. godinu,“ navodi Višnja Baćanović, dodajući da nije cilj samo da se povećava broj programa i korisnika, nego i da se on produbljuje jer nije svaki rodno odgovorni cilj jednako efikasan.
Zavod za ravnopravnost polova je od 2018. do 2020. godine sproveo obuku u 21 lokalnoj samoupravi u Vojvodini, između ostalih i u Bačkom Petrovcu. Cilj obuke bio je pružiti podršku zaposlenima u lokalnim samoupravama u razumevanju ROB-a. Prošle godine sprovedeno je istraživanje o tome kako se ovo znanje „primilo“ u 10 lokalnih samouprava. U većini mesta, doneseni su neophodni dokumenti za implementaciju ROB-a, navode iz Zavoda.Bolje sprečiti nego lečiti
Ideja koja stoji iza uvođenja rodne perspektive u javne politike jeste prestajanje obnavljanja postojećih nejednakosti u društvu time što će se stvari raditi kako se inače radile, a znamo da način na koji ih radimo ne doprinosi unapređenju nejednakosti, navodi Baćanović.
„Na primer, znamo da žene poseduju manje zemljišta i da se manje bave poljoprivredom. Ako se subvencije daju po hektaru, nastavljamo da ulažemo u mušku poljoprivrednu proizvodnju i onda ćete stalno imati tu neravnopravnost koju ćete morati da peglate kroz afirmativne mere,“ objašnjava ova sociološkinja.
Pridaj komentár & Dodaj komentar