Društvo Eko dizajn naših života

Agrosmart: Neodgovoran odnos prema prirodi uzrok poplava u Srbiji

poplave u Srbiji

Povećani vodostaji reka, izazvani natprosečno visokim padavinama u proteklom periodu, uzrokovali su poplave širom Zapadne Srbije, piše portal Agrosmart.

Scene koje smo mogli da vidimo u medijima svedoče o stotinama kuća pod vodom, srušenim mostovima i uništenim putevima, a šteta će se meriti u milionima evra. U poređenju sa poplavama iz 2014. godine, ove su nešto manjih razmera, ali dogodile su se u trenutku kada je pandemija koronavirusa u Srbiji ponovo na uzlaznoj putanji.

I dok 20 gradova i opština proglašava vanredno stanje, društvene mreže su preplavili snimci urušavanja dela državnog puta I reda Arilje-Ivanjica. Iako nije neobično da u poplavama strada javna infrastruktura, zanimljivo je da je šteta nastala u neposrednoj blizini objekta koji se, između ostalog, navodno gradi i zbog odbrane od poplava – mala hidroelektrana “Brusnik” na reci Golijskoj Moravici, na teritoriji Opštine Arilje.

Ova pribranska hidroelektrana samo je jedna od stotinu malih hidroelektrana širom Srbije koja ilustruje višegodišnje zanemarivanje slučajeva uništavanja reka i javnih dobara. Analize koje je sproveo Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI), u saradnji sa WWF Adria, utvrdile su ne samo brojne nepravilnosti u procesu izdavanja potrebnih dozvola i rešenja, već i da je započeta izgradnja narušila i strukturnu stabilnost okolnog terena.

Kao i u brojnim drugim slučajevima, i u slučaju MHE “Brusnik” je za potrebe izgradnje posečen šumski pojas uz reku, koji nesumnjivo ima važnu ulogu u ublažavanju visokog vodostaja i sprečavanju poplava. Takođe, stvorila su se nova klizišta, a može se pretpostaviti da je izgradnja u neposrednoj blizini državnog puta I reda narušila njegovu statiku, zbog čega je došlo do dramatičnog uništavanja klizišta.

Poplave koje su ponovo pogodile našu zemlju pokazuju nemaran odnos prema rekama i životnoj sredini uopšte. Uništavanje reka, nelegalna i nekontrolisana eksploatacija šljunka, krčenje šumskog pojasa uz reke, degradirani potoci, izostanak inspekcijskog nadzora, izgradnja u poplavnim područjima, te zastarele metode odbrane od poplava, onemogućavaju prirodne procese usporavanja i redistribucije visokih voda, i umanjuju sposobnost celog sistema da prihvati povećane količine padavina”, upozorava Nataša Milivojević iz WWF Adrije.


Ovaj sadržaj je preuzet sa sajta „Agrosmart„. Sadržaj u celosti je dostupan na sajtu autora. Razmena je omogućena kroz projekat „IJAVs’ Online Hub and support for sustainability and business development of local media in Serbia“ koji podržava IREX.

+ posts

About the author

Médiá píšu / Mediji pišu

Add Comment

Click here to post a comment

Komentár

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.

PODKAST

PREDLOŽI TEMU

PoTYkajme si! PODCAST

PoTYkajme si! PODCAST

PODKAST Storyteller

PODPORA V ROKOCH 2022-2025 – PODRŠKA U 2022-2025.

E-KNIHA ZADARMO!

PODKAST „Na ivici“

PARTNERI