Nauka pripada radoznalima, ne samo „posebno pametnima”

svg3 minuta čitanja

Danas se obeležava 170. godišnjica od rođenja jednog od najznačajnijih pronalazača novijeg doba – Nikole Tesle. Od 2011. godine, na ovaj dan u Srbiji se obeležava Dan nauke. 

Mnogi uređaji koji nam u svakodnevici olakšavaju i unapređuju život nastali su na temeljima Teslinih izuma. Naizmenična struja, daljinsko upravljanje, radio, pa i pametni telefoni ne bi postojali ili bi došli mnogo kasnije u razvoju civilizacije da nije bilo Tesline radoznalosti, prilike da se edukuje i mogućnosti da svoje izume materijalizuje. 

Podrška zajednice

Podržite Storyteller!

Naš rad zavisi od podrške zajednice. Ako verujete u profesionalno i odgovorno novinarstvo, pomozite nam da nastavimo da istražujemo i objavljujemo priče koje se retko čuju.

Donirajte ovde →

„Jedno društvo napreduje onoliko koliko ulaže u nauku”, kaže rukovodilac sektora za program i produkciju Centra za promociju nauke Mladen Šljivović. 

Međutim, dodaje, ponekad je potrebno motivisati i pokazati, pogotovo najmlađima, da nauka nije onakva kako je stereotipno predstavljaju u filmovima ili udžbenicima. To nisu uvek ozbiljni ljudi koji se bave prilično ozbiljnim temama. 

„Bavimo se naukom jer je zabavna, želimo nešto da saznamo i ostavimo svoj trag, da doprinesemo”, ističe Šljivović.  

Glavna prepreka je ta što su u filmovima naučnici uglavnom predstavljeni stereotipno, smatra Mladen Šljivović. Foto: privatna arhiva

Zbog toga, promocija nauke ne mora biti usmerena samo na najmlađe. I odrasli se mogu zainteresovati za otkrivanje sveta i doprineti širenju  opšteg znanja o stvarnosti. Šljivović kao primer navodi program Centra za promociju nauke u kojem su građani merili kvalitet vazduha u Boru. Preko 200 ljudi je svakodnevno posmatralo i razmenjivalo podatke i na taj način su se povezivali kao zajednica. 

Kao primer građanske nauke Šljivović navodi i akciju mapiranja preko 744 vrsta nemedonosnih pčela u urbanim sredinama. Učesnici su dobili “hotele za pčele”, pratili njihovu zastupljenost i razvoj i tako doprineli saznanju o važnim oprašivačima o kojima se malo zna.   

Još jedan dobar primer građanske nauke je akcija Društva za zaštitu i proučavanje pticaPtice moje hranilice” u kojoj su posmatrači tokom zimskog perioda hranili ptice, beležili goste na gozbi i tako smanjivali stres, a naučnici dobili vrlo korisne podatke za dalja istraživanja. 

„Ne bi trebalo da postoje ograničenja. Nauka, pogotovo kroz ova građanska istraživanja, treba da bude dostupna što većem broju ljudi,” smatra Šljivović. 

PRIKLJUČI SE VIBER GRUPI

Sanja Đorđević

Neskromno mogu reći da mi je specijalnost - slušanje. Krasim se titulom diplomiranog novinara, iako je ovaj poziv mnogo više od profesije, to je sklop ličnosti, odnosno manija. Volim debatu, grubu muziku i štrudle s makom.

Komentár

Ova stranica koristi Akismet za smanjenje neželjene pošte (spama). Saznajte kako se obrađuju vaši podaci iz komentara.

Prijavite se za newsletter.

Priče koje se polako čitaju. Kao pismo. Jednom mesečno u vašem inboxu.