„Čini mi se da se na mlade prečesto gleda kao na nezrele i nedovoljno informisane osobe, te je mesto za njih u medijima dosta ograničeno“, kaže Iva Gajić, glavna i odgovorna urednica sajta „Univerzitetski odjek“ koji su osnovali i koji uređuju studenti novinarstva na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Iva se trenutno nalazi na studentskoj razmeni u Belgiji, ali to nas nije sprečilo da joj postavimo nekoliko pitanja i da dobijemo odgovore od nje. Jer glas mladih (novinara) je važan.
Ivo, studiraš žurnalistiku, glavna i odgovorna urednica si studentskog portala „Univerzitetski odjek„. Zašto? Zar nije novinarstvo „precenjeno“, “nepotrebno” u doba digitala i društvenih mreža, kada se mnogi prave novinarima?
Iva Gajić: „Mislim da je novinarstvo danas potrebno društvu više nego ikada baš iz tog razloga – jer se mnogi prave novinarima. U doba interneta koji je preplavljen lažnim vestima, neophodno je imati nekog kome ćemo verovati, ko će istražiti šta je tačno a šta ne, a to bi baš trebalo da budu novinarke i novinari. Naravno, mislim na one pojedince koji se drže kodeksa i objektivno izveštavaju.“
Šta je novinarstvo danas – i kakvo je ono kod nas, a kakvo u svetu?
Iva Gajić: „Novinarstvo danas u Srbiji, a ni u svetu, definitivno nije lak posao. Najviše mi, da kažem, bode oči to što se kolege međusobno ne podržavaju. U Srbiji se mali broj novinara usuđuje da postavi goruće, škakljivo pitanje ili uđe dublje u bilo koju priču. Često možemo primetiti da su novinari pristrasni i na neki način politički obojeni, a ono što je kod nas najveći problem je autocenzura, koja je sama po sebi nedokaziva, ali sveprisutna.“
Kakvo novinarstvo današnjice treba da bude? Kako obrađivati važne teme i priče, da bi privukli mlade generacije? Kako ih motivisati da se zainteresuju za teme kao što su radnička prava, politika, rodna ravnopravnost, itd.?
Iva Gajić: „Svakako da je objektivno izveštavanje na prvom mestu i tome moramo težiti uvek – naročito danas kada na dnevnom nivou čujemo da je nešto zapravo “fake news”. Verujem da mlade zanimaju teme o rodnoj ravnopravnosti i politici sve više, ali mislim i da je multimedija od velikog značaja za njih. Svi smo navikli na skrolovanje na telefonu i to radimo više sati dnevno. Da bi nas nešto privuklo dovoljno da stanemo i pogledamo o čemu se radi, mora biti upadljivo i drugačije. Mislim da se u Srbiji mediji još uvek nisu prilagodili tome, pa se multimedija radi na kraju, čisto da se ispoštuje forma. Iskreno verujem da je to jedan od načina kako privući mlađu publiku.“
Kako i kakve teme obrađuje „Univerzitetski odjek“, kako je biti njegova odgovorna urednica, a kakvo iskustvo i energiju crpis (i daješ, naravno) u podkastu „Reaguj!“ u NDNV-u?
Iva Gajić: „U Odjeku se trudimo da obrađujemo teme koje su zanimljive i značajne studentima – od kulture, preko društvenih, pa i do političkih tema. Biti urednica za mene je potpuno novo iskustvo, s obzirom na to da sam Odjek preuzela jula ove godine. Prelepo je raditi sa mladim kolegama i iskreno mislim da imamo baš dobar odnos. Sve je na principu dogovora, i svi pišu o stvarima koje ih lično zanimaju. Što se tiče NDNV-a, moram da kažem da sam na internšipu i tokom rada na podkastu Reaguj! naučila mnogo toga. Za mene Reaguj! predstavlja mesto na kome mogu da pričam o važnim temama, ali i mesto na kome naučim dosta toga od sagovornika i kolega sa kojima radim. Naš podkast nastao je početkom godine, i tokom ovih meseci kolege i ja postali smo kao porodica koja jednom nedeljno umesto zajedničkog ručka ima brainstorming sastanke. Prelepa je atmosfera, i s obzirom na to da smo epizode izbacivali i tokom vanrednog stanja, verujem da ćemo nastaviti i dalje, sa puno novih i zanimljivih tema u budućnosti.“
Svedoci smo da mediji često o nacionalnim zajednicama često izveštavaju stereotipno, odnosno neguju stereotipe u izveštavanju o njima (naravno, ne samo o ovim manjinskim zajednicama). Da li ti to primećuješ? Da li ti je neki slučaj zapao za oko?
Iva Gajić: „Trenutno u NDNV-u radim sa kolegama na projektu „Digitalno poverenje – Novinari protiv dezinformacija o migrantima“ i baš svakodnevno nailazimo na etiketiranje i govore mržnje prema migrantima. Većina tekstova o njima ima u lošu konotaciju, što se brzinom svetlosti širi na društvenim mrežama. U okviru ovog projekta pokušavamo da stavimo čitaocima do znanja da nije sve crno-belo i da se dezinformacije mogu pronaći na svakom koraku, posebno kada se radi o migrantima.“
Osoba koja je, na primer, u pedesetim teže će praviti sadržaj koji će biti interesantan srednjoškolcima i studentima. Vršnjaci se međusobno bolje poznaju, znaju šta je popularno i kako prići čitaocima, gledaocima i slušaocima, te mislim da je i ovo jedan od načina da se privuče nova mada publika – zaposlite studente. 🙂
Iva Gajić
Kako smanjiti ili eliminisati, ako želimo da idealizujemo ovo društvo, ove streotipe iz medija i iz društva?
Iva Gajić: „Mislim da je neophodno više pričati o tome i ići na pozitivne primere, jer se prečesto sve stavlja u isti koš. Ne možemo pričati o jednoj nacionalnosti i reći da su svi ljudi isti, to nema nikakvog smisla. Baš zato treba više pisati o stereotipima i rušiti ih. Svi ih imamo, ali moramo naći način da ih se otarasimo.“
Pročitajte i Forum za interkulturalnost: Dobro je da čovek zna što više jezika – Interkulturalnost u Magliću
Da li mediji daju dovoljno prostora mladima, da izraze svoje stavove i da li znaju da “kroje” sadržaj po meri mladih?
Iva Gajić: „Čini mi se da se na mlade prečesto gleda kao na nezrele i nedovoljno informisane osobe, te je mesto za njih u medijima dosta ograničeno. Često možemo da čujemo da su mladi nedovoljno kompetentni da o nekim stvarima raspravljaju – previše si mlad i ćao. Iskreno mislim da kada bi više mladih radilo u medijima, više mladih bi i pratilo te medije. Osoba koja je, na primer, u pedesetim teže će praviti sadržaj koji će biti interesantan srednjoškolcima i studentima. Vršnjaci se međusobno bolje poznaju, znaju šta je popularno i kako prići čitaocima, gledaocima i slušaocima, te mislim da je i ovo jedan od načina da se privuče nova mada publika – zaposlite studente. :)“
Želite da dobijate zanimljive članke od Storytellera u mejlu? Prijavite se za newsletter.
Projekat LABORATORIJA ODGOVORNOG I KREATIVNOG NOVINARSTVA, koji realizuje portal “Storyteller” finansijski podržava Kancelarija za Slovake u dijaspori (ÚSŽZ). Stavovi izraženi u ovom projektu ne održavaju nužno stavove ÚSŽZ.
Vladimíra Dorčová Valtnerová
Volim život, novinarstvo i digitalno vreme. Zato sam i postala transmedijalna pripovedačica. Pre toga sam od 2013. do 2017. bila odgovorna urednica nedeljnika „Hlas ljudu“ i njegovog online izdanja. Od januara 2009. do februara 2013. bila sam koordinatorka Odbora za informisanje Nacionalnog saveta slovačke nacionalne manjine. U periodu od 2005 – 2008 radila sam kao novinarka, urednica i voditeljka u slovačkoj redakciji TV Vojvodina.
Od oktobra 2008 do aprila 2013 bila sam predsednica Asocijacije slovačkih novinara. Od 1995 – 2000 i 2010 – 2012 bila je članica redakcije omladinskog časopisa „Vzlet“. Dobitnica sam Godišnje nagrade časopisa „Vzlet“ za 2002. godinu, nagrade „Vladimir Dorča“ za 2013. godinu, "Jan Makan st." za 2016., koje dodeljuje Asocijacija slovačkih novinara i godišnje nagrade NDNV-a za izveštavanje u medijima na jezicima nacionalnih manjina i za interkulturalnost u medijima za 2017. U sadašnjosti sarađujem sa časopisom "Nový život" kao članica redakcije, i sa organizacijama, kao što je Nezavisno društvo novinara Vojvodine, čija sam članica, Novosadskom novinarskom školom, časopisom "Politikon" i dr. Sa porodicom živim, stvaram i radujem sa životu u Magliću.
Pridaj komentár & Dodaj komentar