Kultura drugačija

Stara nemačka evangelička crkva u Magliću kao budući simbol saradnje među evropskim narodima

Nemačka evangelička crkva u Magliću izgrađena je pre 199 godina, a od 1945. godine, kada su sa ovim prostora proterani Nemci, koji su ovo mesto pod nazivom Buljkes osnovali 1786. godine, nema funkciju sakralnog objekta (u kratkom periodu ga je za ove namene koristila Srpska pravoslavna crkva). U narednim godinama ova zgrada, koja se nalazi u centru sela, treba da postane multifunkcionalni kulturni centar, mesto susreta različitih kulturnih i umetničkih sadržaja i simbol saradnje među narodima Evropske unije.

Konkretni radovi na kompletnom uređenju eksterijera crkve kao prve faze sanacije, koji su polako počeli da se odvijaju u septembru, označavaju i početak ostvarivanja davnog sna mnogih bivših i sadašnjih stanovnika ovog bačkog sela.

“Nakon dugogodišnjeg propadanja nekadašnje evangeličke crkve u Buljkesu, raduje me, kao i ostale članove Udruženja za promociju sporazumevanja naroda, negovanja kulture i zavičaja između grada Kirchheim unter Teck i opštine Bački Petrovac, što vidimo da se ova značajna građevina u Buljkesu, kako se selo zvalo do proterivanja nemačkog stanovništva posle Drugog svetskog rata, obnavlja“, započinje razgovor Hartmut Rehm iz Kircheim unter Tecka, predsedavajući pomenutog udruženja, koji se sa svojom suprugom Angelikom rado vraća u rodno mesto predaka svoje supruge.

Hartmut Rehm (prvi sleve strane u drugom redu) sa suprugom Angelikom (u centru fotografije) se rado vraćaju u Maglić. / Foto: Storyteller

„Porodica moje supruge – porodica Hoffmann – je u Vojvodinu došla 1786. godine kao prva doseljenička porodica i nastanila se u Buljkesu.
Hoffmannovi su posedovali veliko poljoprivredno gazdinstvo i salaš između Silbaša i Gajdobre“, približava porodičnu istoriju svoje supruge naš sagovornik i dodaje:

„Živeli su tu do 1945. godine u ulici tada zvanoj „Poslednji sokak“ u kući broj 236. Ova ulica u Magliću se danas zove ulica Svetozara Markovića. Na starom nemačkom groblju u Magliću nalazi se velika grobnica, gde u sanducima od cinka još uvek počivaju neki preminuli članovi njene porodice…“

Na Harmutovu „nemačku“ stranu priče Maglića se nadovezuje Radomir Zotović iz Maglića, član Opštinskog veća u bačkopetrovačkoj lokalnoj samoupravi i koordinator projekta „Plava trasa“ u okviru kojeg se realizuje sanacija ovog objekta.

Radomir Zotović, koordinator projekta uređenja crkve / Foto: Storyteller

“Pamtim još od svojih omladinskih dana želju moje generacije da staroj evangeličkoj crkvi u Magliću udahnemo život time što bi je okrečili i sredili, dali joj neku funkciju i sadržaj koji je nama mladima u to vreme nedostajao. To su bila vremena kada nismo imali ni novu školu, ni novo obdanište, ni sportsku halu, ni bazen, ali smo imali bogate kulturne aktivnosti u okviru KUD-a Đura Jakšić (dramska, literarna, foto sekcija, folklor, pevačka grupa krajišnika i pevačka grupa devojaka), tradicionalne akademije koje su se redovno održavale za Dan Opštine, Dan Republike i Dan JNA, dočeke Štafete mladosti, opštinsku manifestaciju Kulturna jesen, tradicionalne Letnje igre, gostovanja po tadašnjoj Jugoslaviji,” seća se davnih 70. i 80. godina Radomir Zotović.

Sve te želje ostale su na nivou mladalačkih maštanja o diskoteci i sportskoj hali, iako je postojalo nekoliko inicijativa za obnovu objekta crkve. Iako se nisu realizovale, veliki snovi o uređenom nekadašnjem sakralnom objektu se nisu raspršili, samo su čekali povoljnije vreme.

Čini se da je godina 2019. je godina, kada snovi nekadašnjih Buljkešana i pojedinih Maglićana počinju da se ostvaruju i laganim koracima dobijaju obrise (za sada u vidu sanacije spoljnog dela i projektne dokumentacije) uređenog multifunkcionalnog kulturnog prostora.

I kulturi na „periferiji“ treba kvalitetno mesto stanovanja

„Na sreću, između ideje o muzejskom prostoru i multifunkcionalnom kulturnom prostoru prevladala je ova druga opcija. To je prepoznato u obrazloženju koje smo pripremili učestvujući na konkursu Ministarstva kulture i informisanja Gradovi u fokusu 2019.,gde smo predvideli da ovaj objekat bude centar kulturnih dešavanja bez obzira na udaljenost od velikih centara kulture“, objašnjava Radomir Zotović i dodaje:

Letnji bioskop kao najava filmskog festivala u Magliću / Foto: Orfeas Skutelis

„To smo potvrdili namerom o osnivanju Međunarodnog festivala dečijeg filma i idejom realizacije kolonije slikara na oslikavanju crepa sa crkve, i što je najbitnije, aktivnosti smo već započeli ove godine pre nego što smo i započeli rekonstrukciju i sanaciju objekta.“

Zotović smatra da je vrlo bitno da se iskoristi sve ono što je uloženo u Maglić, stvarajući od njega selo koje ima sve. „Važno je da iskoristimo i prezentujemo istoriju sela koja je jedinstvena, da iskoristimo predivan objekat evangeličke crkve i spremnost bivših stanovnika, a sadašnjih saradnika i partnera na projektu, da od ove priče napravimo moderan centar kulture za stvaraoce i konzumente svih evropskih zemalja.“

Nekadašnji stanovnici Maglića (Buljkesa) bi voleli da pomenuta zgrada opet postane evangelička crkva, ali su svesni sadašnje situacije.

„Pošto u Magliću više ne žive nemački hrišćani-evangelisti, radujemo se što će ova prelepa građevina postati multikulturalni centar“, kaže
Hartmut Rehm. „U njoj će se onda moći održavati susreti građana naše dve zajednice i naših naroda. Ako nakon toga još ostane mesta za zajedničku istoriju ovog mesta, tj. muzej, to će biti predivan dodatak ovom multikulturnom centru…“

Prema Hartmutu Rehmu, važnost realizacije ovog projekta se može posmatrati iz dva ugla.

„Uređenje crkve je važno zato što je ova građevina bila i ostala simbol bivših stanovnika Buljkesa,“ smatra Hartmut Rehm. „Ali ona i za sadašnje stanovnike Maglića predstavlja jedan orijentir, koji karakteriše ovo prelepo mesto i čini ga daleko vidljivim u zemlji. Nakon restauracije, ova građevina će postati predivan simbol međunarodnog razumevanja i prijateljstva između naših naroda.

Nemačka evangelička crkva i finansijska sredstva, faze i planovi za njeno uređenje

Ove godine se planira završetak spoljne sanacije objekta koje finansira Ministarstvo kulture sa 15 miliona dinara i opština Bački Petrovac sa 1,5 miliona, kao i izrada projekta unutrašnjeg enterijera koja je u završnoj fazi.

„Bitna aktivnost u ovom projektu jeste osnivanje Udruženja za promociju sporazumevanja naroda, negovanja kulture i zavičaja izmedju grada Kirchheim unter Teck i opštine Bački Petrovac, koje je formirano u februaru ove godine i koje radi prevashodno na prikupljanju donacija za dalju realizaciju projekta“, objašnjava Radomir Zotović.

Prvi predsedavajući pomenutog Udruženja Hartmut Rehm naglašava da mu važno što može da doprinese transformaciji ove divne građevine nekadašnje evangeličke crkve u multikulturni centar Maglića.

Naslovna strana brošure o projektu rekonstrukcije crkve na nemačkom

„Od toga neće imati koristi samo stanovnici Maglića ili Bačkog Petrovca, već će, nadamo se, imati veliki značaj za Vojvodinu i Srbiju u budućnosti, kao i za grad Kirchheim unter Teck sa njegovim partnerskim gradovima Rambouillet (Francuska) i Kalocsa (Mađarska) kroz razne susrete i druge manifestacije. Može postati simbol saradnje među narodima u Evropskoj uniji,“ kaže Hartmut Rehm i dodaje:

„Članovima našeg Udruženja predstavlja zadovoljstvo, što možemo svemu ovome da damo doprinos u iznosu od 40 hiljada evra putem donacija i zahteva za donacije od strane Savezne Republike Nemačke i Evropske unije.“

Pomenuti iznosi predstavljaju samo deo sredstava potrebnih za ulaganje u obnovu i izgradnju modernog kulturnog centra. Zato se sa partnerskim gradovima Opštine Bački Petrovac i udruženjima planira zajedničko učešće na evropskim konkursima koji predstavljaju šansu za nastavak realizacije zamišljenog cilja. „Od zajedničkog uspeha zavisi dinamika realizacije za koju još sa sigurnošću ne možemo da kažemo kolika su sredstva potrebna,“ kaže naš sagovornik.

Nemačka evangelička crkva u Magliću / Foto: Storyteller

„Sledeća godina, kada obeležavamo 200 godina postojanja crkve biće puna aktivnosti, izazova i, nadam se, nekih novih pozitivnih rezultata koji će omogućiti da sve stavimo na svoje mesto“, zaključuje Radomir Zotović.

Ključno pitanje, ukoliko se realizuje celokupni plan obnove ove građevine, koja se nalazi u javnoj svojini opštine Bački Petrovac, jeste pitanje upravljanja objektom.

„Pitanje funkcionisanja i upravljanja ovim objektom je izazov koji treba da savladamo, koristeći iskustva uspešnih novih modernih multifunkcionalnih prostora u Evropi,“ napomine Radomir Zotović. „Vrlo bitna dimenzija u ovom kontekstu je stvaranje menadžera u kulturi i turizmu koji će znati efikasno i održivo koristiti budući centar.“


Sviđa Vam se ovaj članak? Podržite nas!

Želite da dobijate zanimljive članke na mejl? Prijavite se na newsletter.

O autorovi/ke & O autoru/ki

Vladimíra Dorčová Valtnerová

Volim život, novinarstvo i digitalno vreme. Zato sam i postala transmedijalna pripovedačica. Pre toga sam od 2013. do 2017. bila odgovorna urednica nedeljnika „Hlas ljudu“ i njegovog online izdanja. Od januara 2009. do februara 2013. bila sam koordinatorka Odbora za informisanje Nacionalnog saveta slovačke nacionalne manjine. U periodu od 2005 – 2008 radila sam kao novinarka, urednica i voditeljka u slovačkoj redakciji TV Vojvodina.
Od oktobra 2008 do aprila 2013 bila sam predsednica Asocijacije slovačkih novinara. Od 1995 – 2000 i 2010 – 2012 bila je članica redakcije omladinskog časopisa „Vzlet“. Dobitnica sam Godišnje nagrade časopisa „Vzlet“ za 2002. godinu, nagrade „Vladimir Dorča“ za 2013. godinu, "Jan Makan st." za 2016., koje dodeljuje Asocijacija slovačkih novinara i godišnje nagrade NDNV-a za izveštavanje u medijima na jezicima nacionalnih manjina i za interkulturalnost u medijima za 2017. U sadašnjosti sarađujem sa časopisom "Nový život" kao članica redakcije, i sa organizacijama, kao što je Nezavisno društvo novinara Vojvodine, čija sam članica, Novosadskom novinarskom školom, časopisom "Politikon" i dr. Sa porodicom živim, stvaram i radujem sa životu u Magliću.

Pridaj komentár & Dodaj komentar

Click here to post a comment

Komentár

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.